Prokletnici

Ivo Brešan

Kako nastojanje totalnoj slobodi vodi društvenoj osudi.

13.14 €

Dodajte u košaricu

Barkod: 9789533190952

Broj stranica: 316

Godina objavljivanja: 2010.

Vrsta uveza: meki

Visina: 20.5 cm

Širina: 14.5 cm

Težina: 350 g

O knjizi O Autoru

Ovaj put se kao kulturalni obrazac pojavljuje biografija markiza de Sadea.

Prokletnici

U ovom romanu Ive Brešana ponovo se suočavamo sa, za njega, karakterističnim postupkom povezivanja važnih tekstova iz povijesti kulture s našom suvremenošću. Ovaj put se kao kulturalni obrazac pojavljuje biografija markiza de Sadea i njegov književni opus. Brešan razvija kompleksnu fabulu po kojoj jedan naš suvremenik, koji živi u Hrvatskoj, pronalazi na tavanu svoje kuće dosad nepoznatu autobiografiju de Sadea. Uvjerivši se da je riječ o originalu, daljim istraživanjem ustanovljuje da je on zapravo izravni potomak de Sadea: otkriće krvne veze s de Sadeom pojavljuje se zapravo kao svojevrsni triger niza promjena u životu glavnoga junaka. On se počinje identificirati sa svojim dalekim pretkom: istražuje vlastitu seksualnost prelazeći u područje zabranjenog i morbidnog.

Baveći se paralelnim sudbinama i gradeći radnju na dva vremenska plana, Brešan zapravo sugerira misao kako je područje erotizma i danas, unatoč proklamiranom libertinstvu i hedonizmu modernog doba, zapravo tajnovito i još skriva mnoge nepoznanice te kako nastojanje da se realizira totalna sloboda vodi društvenoj osudi.

Ivo Brešan

Ivo Brešan (1936. – 2017.), dramski pisac, prozaist i scenarist. Gimnaziju je završio u Šibeniku, a studij jugoslavistike diplomirao na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1960.). God. 1960–83. bio je profesor u šibenskoj gimnaziji, a 1983.–2002. umjetnički rukovoditelj šibenskoga Centra za kulturu (poslije Šibensko kazalište), zadužen i za selekciju dramskoga programa Jugoslavenskoga (poslije Međunarodnoga) festivala djeteta. Prvi prozni rad tiskan mu je 1955. u Šibenskoj reviji; objavio je potom nekoliko novela i eseja u periodici, a izniman uspjeh kod književne i kazališne kritike te publike u Jugoslaviji i inozemstvu postigao je „grotesknom tragedijom u pet slika“ Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, (praizvedena u zagrebačkome Teatru &TD 1971.). Sljedećih godina izvedeno mu je na hrvatskim i europskim pozornicama dvadesetak dramskih djela. Objavio je brojne drame, novela i romane. Kao scenarist, Brešan je surađivao s redateljima Krstom Papićem (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, 1973.; Izbavitelj, 1976.; Tajna Nikole Tesle, 1980.), Veljkom Bulajićem (Obećana zemlja, 1986.; Donator, 1989.) i sinom Vinkom (Kako je počeo rat na mom otoku, 1996; Maršal, 1999.), a napisao je i scenarij za TV-seriju Ptice nebeske (D. Marušić, 1989.) te više televizijskih i radijskih drama. U Profilovu izdanju objavljene su mu knjige: Prokletnici, Sedam stuba do trona i Mrtvima ništa ne treba.