PočetnaBarkod: 9789533862101
Godina objavljivanja: 2025.
Broj stranica: 544
Vrsta uveza: tvrdi
Visina: 24 cm
Širina: 17 cm
Težina: 1025 g
U knjizi se nalazi i jako veliki broj fotografija protagonista, raznih scena iz njihovih karijera, reportažnih snimaka koje su pratile članke, tu su i razne ilustracije članaka, ali i dokumenti iz kojekakvih afera o kojima su novine pisale, te jako veliki broj preslika ključnih naslovnih stranica raznih listova te naslova članaka koji su posebno izazvali pažnju javnosti i utjecali na političke i društvene prilike i procese u Hrvatskoj.
Kad se pišu povijesti modernog doba, često se spominje i uloga novinara u povijesnim događajima, ali uvijek kao epizodista. Pogledamo li modernu povijest iz perspektive samih novinara, oni uopće u njoj nisu epizodisti, nego važni protagonisti, a njihova povijest, pa i hrvatska, bogata je i dramatična, uvijek u sučeljavanju sa svakom postojećom vlašću.
Genijalni Ljudevit Gaj oblikovao je moderni zajednički hrvatski jezik i na tom temelju pokrenuo prvi hrvatski list „Novine horvatzke“. Njima je inicirao i cjelokupnu modernu hrvatsku povijest. Nesretno zaljubljeni Milivoj Dežman napustio je svoju liječničku profesiju kako bi 35 godina kao glavni urednik „Obzora“ jačao važnost i utjecaj hrvatskog novinarstva. Mason u halbcilindru Josip Horvat i seljački sin Ive Mihovilović 1930-ih, svaki u svojem listu, stvorili su moderno građansko hrvatsko informativno novinarstvo. Za Drugog svjetskog rata bilo je vrlo dramatičnih novinarskih sudbina: slavni reporter Franjo Fuis poginuo je u padu aviona kojim je iz Zagreba pokušao stići u partizane, pjesnik Ivan Goran Kovačić stradao je kao žrtva četničkog noža nakon što se izvukao iz obruča na Sutjesci, urednika ustaške „Spremnosti“ Tiasa Mortigjiju strijeljali su partizani nakon rata u Rakovu potoku.
Nakon Drugog svjetskog rata uveden je agitpropovski sovjetski model štampe, ali su ga odlučni urednici „Vjesnika u srijedu“ Frane Barbieri i Fadil Hadžić razbili inventivnim i hrabrim uređivanjem tog ključnog tjednika, otvorivši novu eru visokonakladne hrvatske štampe. U „Vjesniku“ je genijalni Oto Reisinger objavljivao karikature zapažene u cijeloj Europi, a prgavi književni kritičar Igor Mandić slomio je partijski monopol u kulturnoj sferi. Urednici „Večernjeg lista“ pretvorili su taj dnevnik malog formata u pravu veliku industriju.
Ključni list koji je revolucionirao hrvatsku štampu bio je „Start“, pokrenut kao polupornografski magazin, ali ga je Sead Saračević preobrazio u najbolji i najrelevantniji magazin koji je ikada izlazio na ovim prostorima. Pero Kvesić iskoristio je jednu priču Marka Twaina da omladinski tjednik „Polet“ pretvori u perjanicu novog živog poletnog novinarstva. Dječarac Mirko Ilić, koji je počeo veliku ilustratorsku karijeru u „Poletu“, samo deset godina poslije u New Yorku je dizajnirao naslovnice najutjecajnijeg svjetskog tjednika „Time“. Krajem 1980-ih tjednik „Danas“, kad ga je uređivao Mirko Galić, bio je smion predvodnik otpora velikosrpskom ekspanzionizmu.
Taj veliki uzlet hrvatskog novinarstva prekinuo je rat.
SRIJEDA, 11. studenoga 16:00 Jelena Bevandić čita slikovnicu Elmer i rođendan – paviljon 5, prostor Bajka, Zona Čudaonica 18:00 Fora priča održava radionicu čitanja i interaktivnog izvođenja slikovnica Grlisaurica i Brigosaur – paviljon 5, prostor Bajka, Zona Slovoteka ČETVRTAK, 12. studenoga 17:00 Promocija knjige Od čega bute vi umrli – pozornica paviljona 6 18:00 Ivana Kalogjera i […]
Saznajte više
S engleskog preveo Saša Stančin „Dakle, zašto ovo radim? Istina, pitanje je na mjestu. Nikad prije nisam napravio ništa slično.” Theo se nečujno sam sebi nasmijao. Osmijeh mu se proširio i bore oko očiju namnožile kad je pogledao Minnette. „I ne mogu vam baš točno reći kako mi je ili zašto ta ideja pala […]
Saznajte više
Kako sami kažete, godinama ste opsjednuti Odisejom. Za vas Odisej nije tek mitološki lik nego priča koja počiva na stvarnim ljudima, događajima i geografiji Mediterana. Koji su vaši ključni argumenti za takvo čitanje Odiseje? Svaka mitologija uvijek počiva na povijesnim činjenicama koje se onda kroz stoljeća nadograđuju legendama i nastaje mit. Dok Schliemann nije otkrio […]
Saznajte više
Iz bogatog opusa slavne nizozemske ilustratorice Fiep Westendorp (1916. – 2004.) predstavljamo vam slikovnicu „Gdje živi Fiep?“ koja je prva njezina slikovnica prevedena na hrvatski. Cijenjena prevoditeljica Svetlana Grubić Samaržija zaslužna je za razigrani prijevod. Prepoznatljive, naizgled jednostavne i minimalističke ilustracije osvojile su djecu i roditelje diljem svijeta te i dalje djeluju moderno, zanimljivo i […]
Saznajte više
Neustrašive hrvatske žene, knjiga životnih priča poznatih i manje poznatih žena iz Hrvatske koje su svojim radom i angažmanom ostavile trag u hrvatskom društvu, upravo je izašla iz tiska u Profilovu izdanju. Ova je knjiga maloj i velikoj djeci inspirativni poticaj na istraživanje, rad i osnaživanje, na stjecanje znanja i vještina te pokazatelj kako marljivost, […]
Saznajte više
Ljeto je idealno vrijeme za bijeg u neke druge svjetove, one skrivene među koricama dobrih knjiga. Bilo da dane odmora provodite uz more, na putovanju ili u hladu vlastite terase, prava priča može svaki trenutak pretvoriti u nezaboravno iskustvo. Od romana koji osvajaju emocijama do krimića koje je nemoguće ispustiti iz ruku, izdvojili smo Profilove […]
Saznajte više
Roman „Crvena voda“ Jurice Pavičića jedan je od deset krimića nominiranih za najprestižniju britansku nagradu Daggeru kategoriji kriminalističkih romana koji nisu izvorno napisani na engleskom jeziku no prevedeni su i objavljeni na britanskom tržištu (Dagger for Crime Fiction in Translation). Nagradu Dagger, jedno i od najvažnijih svjetskih priznanja u području žanrovske književnosti, dodjeljuje britansko Udruženje […]
Saznajte više
Srđan Dragojević, jedan od najpoznatijih redatelja i scenarista s prostora bivše Jugoslavije, ovih je dana u Hrvatskoj promovirao svoj prvi roman „Lajk“ objavljen u veljači ove godine u izdanju Profila. Radnja romana započinje u luksuznom resortu na dalmatinskoj obali, u koji influencerica Mili i njezin dečko Saša dolaze na odmor. Opsjednuta društvenim mrežama i umišljena […]
Saznajte više
Jessie Buckley dobila je najprestižniju filmsku nagradu za ulogu Agnes Shakespeare u filmu Chloé Zhao “Hamnet” koji je snimljen prema istoimenom romanu Maggie O’Farrell. Jessie Buckley prva je irska glumica koja je osvojila Oscara za glavnu žensku ulogu, a za istu je ulogu osvojila i Zlatni globus, nagradu Udruženja glumaca te nagradu BAFTA. Pogledajte govor […]
Saznajte više
U potrazi za vlastitim putem, Malala Yousafzai S engleskog preveo Saša Stančin 1. Ustaneš li za pet minuta, stići ćeš na vrijeme, pogađala sam se sa samom sobom i računala koliko će mi vremena trebati da operem zube i na brzinu nešto odjenem. Pola sata poslije i dalje sam ležala u krevetu i vrtjela po […]
Saznajte više
