Ustaški teror i genocid – primjer Gline i glinskoga kotara 1941. – 1942. godine
U ovoj pionirskoj i izvanrednoj studiji slučaja masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru (1941. – 1942.) Igor Mrkalj nudi dubinsku analizu društvenih procesa koji su doveli do genocida, putanje genocida i njegovih posljedica. Mrkalj daje empirijski bogatu analizu koja se fokusira na mikrodinamiku masovnih ubojstava u Glini i glinskom kotaru. Istražuje strukturu ustaškog režima i njegovu uspostavu u Glini, procese odlučivanja i organizaciju genocida. Knjiga se temelji na minucioznom i temeljitom istraživanju koje nam nudi novo razumijevanje onoga što se događalo u Glini u vrlo ranom razdoblju ustaške vladavine. Mrkalj također uvjerljivo dokazuje da su činovi masovnog ubijanja u Glini bili sastavni dio većeg genocidnog projekta koordiniranog u vrhu vlasti NDH. Ovo je izvrsna mikropovijesna studija koja popunjava veliku prazninu u dosadašnjim povijesnim i sociološkim spoznajama o ustaškom genocidu. Toplo preporučujem ovu knjigu.“
— prof. dr. Siniša Malešević
„Velika vrlina lokalne povijesti je to što je usredotočena na bogate izvore na mikro razini koji mogu izoštriti fokus na često slabo shvaćene događaje. Zastrašujuća priča o masovnom ubijanju u Glini tijekom 1941. godine predugo je čekala na lokalnog povjesničara koji ima želju, odlučnost i sposobnost da iskopa građu koja nam može otkriti temeljne činjenice o onome što se dogodilo: koji su mještani bili meta eliminacije; tko je od njihovih susjeda sudjelovao u njihovom progonu; i kada i gdje su se dogodili šokantni slučajevi nasilja. Igor Mrkalj je posvetio godine mukotrpnog i brižljivog rada da nam otkrije iznenađujuću količinu arhivske građe koju su novouspostavljene komunističke vlasti Jugoslavije proizvele tijekom procesuiranja ratnih zločina. Rezultat je knjiga koja će znanstvenicima pružiti prijeko potreban putokaz za buduća istraživanja o ovom kutku Hrvatske koji još uvijek duboko progoni njegova nasilna prošlost.“
— prof. dr. Max Bergholz
„Napisana s iznimnom akribijom i na temelju pažljivog istraživanja arhiva i drugih vrela, studija Igora Mrkalja ističe se među historiografskim studijama po za taj žanr neuobičajenoj literarnoj vrijednosti: čitatelj je uvučen u tjeskobnu atmosferu malog banijskog gradića u kojem se u zlokobnim toplim ljetnim noćima i pogubnim jesenjim smirajima pripremaju i odvijaju najstrašniji zločini. Ljudi koje nam autor prikazuje kako putuju vlakom, buče po gostionicama, zaprepašteno prihvaćaju sudbinu i izdišu u lokvama krvi na podu crkve u živim se slikama pojavljuju kao žrtve i počinitelji prema kojima, usprkos proteku godina, odjednom osjećamo osobni odnos.“
— prof. dr. Ozren Žunec