Teške odluke

Hillary Rodham Clinton

Sjećanja moćne političarke, kandidatkinje za predsjednicu SAD-a, prvu ženu na tom položaju.

33.05 €249.02 kn Rasprodano Za informaciju o dostupnosti javite nam se na webshop@profil.hr

Barkod: 9789533135120

Jezik izvornika: engleski

Broj stranica: 624

Godina objavljivanja: 2016.

Prijevod: Iva Karabaić

Vrsta uveza: meki

Visina: 23 cm

Širina: 15 cm

Težina: 700 g

O knjizi O autoru

Osobito je dojmljiv način na koji Hillary Clinton opisuje akciju u kojoj je likvidiran vođa Al Qaide Osama bin Laden.

Teške odluke

Nema u Sjedinjenim Državama osobe koja ima više vanjskopolitičkog iskustva od Hillary Clinton. Kada je objavila da se kandidira za predsjednicu Sjedinjenih Država, posebno je isticala činjenicu da će sa svojim velikim međunarodnim iskustvom znati kako jačati američki položaj i utjecaj u svijetu.

U ovim memoarima Hillary Clinton vrlo plastično opisuje svoja brojna putovanja i susrete sa svjetskim državnicima, otkriva kako je donosila – u dogovoru s predsjednikom Barackom Obamom – mnoge teške odluke te opisuje neke od najdramatičnijih situacija s kojima se kao ministrica suočavala.

U toj vrlo opširnoj knjizi ona se bavi gotovo svim aspektima američke vanjske politike – opisuje odnose SAD-a s Kinom, Rusijom, Europskom unijom, način na koji je vođena američka politika prema Afganistanu i Pakistanu, spominje velike mijene u Burmi, tzv. Arapsko proljeće, izraelsko-palestinske odnose, odnose s Latinskom Amerikom te posebno poglavlje posvećuje incidentu u libijskom gradu Benghaziju koji se zbio u vrijeme dok je autorica bila ministrica vanjskih poslova.

Hillary Rodham Clinton

Hillary Rodham Clinton, rođena u Chicagu 1947. godine, završila je studij prava na Sveučilištu Yale te se počela baviti odvjetništvom u južnoj američkoj saveznoj državi Arkansas, kamo se preselila nakon udaje za Billa Clintona, budućega guvernera te savezne države i američkog predsjednika (1993. – 1999.). Ostvarila je izuzetno uspješnu odvjetničku karijeru koju je prekinula tek kada joj se suprug 1992. godine kandidirao za predsjednika. Bila je osam godina „prva dama Amerike“ i tada se počela baviti politikom, ne samo pomažući mužu i savjetujući ga nego i pokrećući razne projekte, primjerice općeg zdravstvenog osiguranja. Nakon drugog mandata svoga supruga odlučila je izravno ući u politiku te se kandidirala na senatskim izborima u saveznoj državi New York i 2000. godine ušla u Senat, gdje je bila vrlo aktivna. Kao senatorica se kandidirala i na predsjedničkim izborima 2008. godine želeći postati prva žena predsjednica, ali ju je u borbi za demokratsku nominaciju porazio budući predsjednik Barack Obama. Obama joj je potom ponudio mjesto ministrice vanjskih poslova, pa je napustila Senat i tu dužnost obnašala od siječnja 2009. do siječnja 2013. kada je odlučila po drugi se put kandidirati na predsjedničkim izborima 2016. godine.