Mudrost – povijest slobodnog zidarstva

Priznati početak slobodnog zidarstva jest 1717., kada je u Londonu utemeljena loža, sastavljena od četiriju londonskih loža. Već je 1742. otvorena loža u Beču, u kojoj je conte Gondola (S. D. Gundulić) neko vrijeme obavljao dužnost starješine lože Tri kanona. U njoj je radio hrvatski plemić Kazimir grof Drašković. Imao je trojicu sinova koji su bili članovi tadašnjih hrvatskih i europskih loža. Jedan od njih, Ivan VIII., utemeljio je pravila hrvatskih slobodnih zidara zapisanih u Draškovićevoj opservaciji. Poslije su put u „bratski lanac“ našli brojni intelektualci, među njima i više od četrdeset prosvjetiteljskih svećenika na čelu s dva biskupa (Josip Galjuf i Maksimilijan Vrhovac). Slobodni zidari sudjelovali su u hrvatsko-ugarskoj uroti Ignjata Martinovića te izradili temelje ilirizma u Hrvata.

U knjizi je pregledno sastavljen popis francusko-ilirskih loža za vrijeme Napoleonove vladavine u Dalmaciji, od Pule do Boke kotorske. Pisac prati razvoj slobodnog zidarstva prije Prvoga svjetskog rata: o tome kako je nastala loža Hrvatska vila, koja je prva uvela u rad lože hrvatski jezik (1892.).

Zanimljiv je zapis kako je nastala Velika loža Jugoslavija i kako se od nje odcijepila Velika simbolička loža Libertas sa sjedištem u Zagrebu. Knjiga završava s dilemama na pragu Dugoga svjetskog rata.

Druga knjiga Snaga posvećena je razdoblju od 1941. do današnjih dana. Treća knjiga Ljepota popis je 1800 mrtvih hrvatskih slobodnih zidara, svojevrstan, jedinstven leksikon Hrvata koji su bili ne samo članovi loža nego i stupovi političkog, gospodarskog i kulturnog života u našim krajevima.