Bilo pa prošlo (tvrdi uvez)

Pavao Pavličić

Memoarska knjiga o dramatičnim sedamdesetima.

21.10 €158.98 kn Rasprodano Za informaciju o dostupnosti javite nam se na webshop@profil.hr

Barkod: 9789533192284

Broj stranica: 236

Godina objavljivanja: 2011.

Vrsta uveza: tvrdi

Visina: 20.5 cm

Širina: 14.5 cm

Težina: 374 g

O knjizi O autoru

Ocrtavanje atmosfere jednog vremena.

Bilo pa prošlo (tvrdi uvez)

U književnom opusu Pavla Pavličića već postoje knjige koje se mogu označiti pojmom memoaristike: Dunav, Šapudl, Inventura, Kruh i mast i dr. U svim tim knjigama izostaje tzv. velika povijest, izostaju događaji političkog karaktera sa snažnim, općepoznatim protagonistima.

Knjiga “Bilo pa prošlo” zapravo je najbliža klasičnim memoarima, ona obrađuje dramatične sedamdesete, razdoblje hrvatskog proljeća. Autor piše o tim događajima poslije četiri desetljeća; u zrelim je godinama, priznat pisac, akademik; očekuje se da s postamenta pisca od karijere u svojim uspomenama na sedamdesete romantično ocrta svoju osobnu rolu u povijesnim previranjima. Pavličić, međutim, svjesno odabire autsajdersku poziciju, minimalizirajući čak i one činjenice vlastitoga političkog angažmana koje bi mnogi nastojali dolično kapitalizirati u postkomunističkim vremenima. Upravo ta, depatetizirana narativna pozicija; inzistiranje na „niskoj poziciji naratora“, koji velika zbivanja motri iz donjeg rakursa, ponekad i s blagim humorom, glavna je osobina ove knjige koja više teži ocrtavanju atmosfere jednog vremena, slikanju običnog života, nego patetičnom oslikavanju velikih povijesnih freski.

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić, prozaist i povjesničar književnosti (Vukovar, 16. VIII. 1946). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vukovaru. God. 1969. diplomirao komparativnu književnost i talijanistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu; doktorirao je 1974. radom o sesti rimi u hrvatskoj književnosti. Od 1970. zaposlen je na Odsjeku za komparativnu književnost istoga fakulteta, gdje je od 1980. izvanredni, a od 1985. redoviti profesor. Od 1996. redoviti je član HAZU. U znanstv. radu ističu se tri tematska područja: starija hrv. književnost, osobito barok i manirizam (Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, 1979; Poetika manirizma, 1988; Barokni stih u Dubrovniku, 1995; Studije o Osmanu, 1996; Barokni pakao: rasprave iz hrvatske književnosti, 2003), književna genologija (Književna genologija, 1983), versifikacija (Stih u drami & drama u stihu, 1985; Stih i značenje, 1993; Hrvatski dramski stih, 2000) i moderna hrv. lirika (Moderna hrvatska lirika, 1999).
Književnim radovima javio se unutar tzv. fantastičarske generacije ; kasnije se opredijelio za poetiku detekcijske proze, kombinirajući je povremeno s društvoangažiranom prozom i s elementima fantastike. Napisao je šezdesetak proznih knjiga.