Slavko Goldstein i Ivo Goldstein

Slavko Goldstein (1928. – 2017.) publicist, urednik, nakladnik i scenarist, jedan od najznačajnijih hrvatskih intelektualaca modernog doba. Rođen u Karlovcu s četrnaest godina (1942) priključio se antifašističkoj borbi. Nakon rata surađivao je u Studentskom listu, a 1952. bio je član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu, gdje je radio kao novinar i urednik, a bio je i urednik i komentator Radio Zagreba. Napisao stotine novinskih i esejističkih tekstova, predgovora ili pogovora knjigama koje je uredio, a napisao je i više scenarija za filmove (Signali nad gradom,  Prometej s otoka Viševice,  Akcija „Stadion“ i dr.). Krajem šezdesetih bio je glavni urednik Stvarnosti. Bio je osnivač i direktor Sveučilišne naklade Liber, urednik hrvatskih izdanja u Cankarjevoj založbi (1983. – 1990.) direktor Novoga Libera (od 1991.) Glavni je urednik časopisa Erasmus (1993.– 1997.), prvi predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989. – 1990.), predsjednik Židovske općine Zagreb (1986.– 1990). Autor je knjiga Prijedlog 85: glas iz privrede (1985.), 1941.: godina koja se vraća (2007.) i suator knjiga Okrug Karlovac 1941. (1965.) te Holokaust u Zagrebu (2001.) Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.), Tito (2015.) i Jasenovac: tragika, mitomanija, istina (2016.) napisanih s Ivom Goldsteinom. Primio je niz nagrada za novinarsku, publicističku, nakladničku i filmsku djelatnost Ivo Goldstein (1958), historičar, diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007). U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Goldsteinov bogati opus sastoji se od tridesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Među njima se ističu Bizant na Jadranu (1992.), Hrvatski rani srednji vijek (1995), Hrvatska povijest (2003, tri izdanja, uz tri engleska te slovensko). Zajedno s V. Anićem autor je Rječnika stranih riječi (1999), te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002). Napisao je Holokaust u Zagrebu (zajedno sa S. Goldsteinom, 2001, američko izdanje 2015), slijede Židovi u Zagrebu 1918-1941 (2004), Hrvatska 1918-2008 (2008) te Zagreb 1941-1945 (2011). Zajedno sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Tito (2015, slijedilo je slovensko i srpsko izdanje). Objavio je i monografiju Jasenovac (2018) te knjigu Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća (2019.) Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013-2017). Bavi se prevođenjem s engleskog i francuskog, urednik je većeg broja knjiga, dobitnik više priznanja za znanstveni doprinos, član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U izdanju Profila objavljene su njegove knjige Tito (u suautorstvo sa Slavkom Goldsteinom) i Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća.