Prof. Miroslav Radman rođen je 1944. godine u Splitu. Najistaknutiji je hrvatski biolog te redovni član Francuske akademije znanosti, Europske akademije (Academia Europaea), Svjetske akademije znanosti i umjetnosti (WAAS) te Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO). Dopisni je član HAZU-a. Diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a nakon toga doktorirao je na Sveučilištu u Bruxellesu, gdje je deset godina bio profesor. Tri godine znanstveno se usavršavao na američkom Sveučilištu Harvard, a od 1982. godine živi u Parizu. Profesor je na Medicinskom fakultetu te voditelj Laboratorija za evolucijsku i molekularnu genetiku Instituta Necker u Parizu. U listopadu 2002. godine, kao prvi Hrvat u povijesti, postao je redoviti član Francuske akademije znanosti. Miroslav Radman svjetsku je slavu stekao 1989. godine kada je srušio genetski zid; križajući dvije vrste bakterija koje se nisu miješale 150 milijuna godina, otkrio je molekularni model nastanka novih vrsta – kako od jedne vrste pretka nastaju dvije različite vrste. Osnivač je i ravnatelj Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) – međunarodne, privatne i neprofitne znanstvene ustanove, čija je misija postati rasadnikom nove generacije mladih multidisciplinarnih znanstvenika. Prof. Radman dobitnik je niza uglednih nagrada, među kojima je i „Grand Prix Richard Lounsbery“, koju zajednički dodjeljuju Francuska akademija znanosti i Američka akademija znanosti. Za francusko izdanje knjige Na putu do zdrave dugovječnosti (Au-dela de nos limites biologiques) dobio je uglednu francusku nagradu Prix du Livre Santé Bien-Être.