Priča o ljubavi i tmini najpotresniji je i najljepši roman Amosa Oza, istinskog velikana svjetske književnosti. Oz opisuje odrastanje u Jeruzalemu obilježeno zbivanjima od Drugoga svjetskoga rata, preko proglašenja države Izrael do prvih ratova između Palestinaca i Židova. U središtu je tragičan događaj, majčino samoubojstvo, koje će zauvijek obilježiti dječakovu sudbinu i odrediti njegov životni put. U potrazi za korijenima tragedije Oz iz perspektive inteligentnog dječaka Amosa pripovijeda osobnu, ali istodobno i svjetsku te židovsku povijest, a Amos Oz u ovom se romanu potvrđuje kao istinski čarobnjak jezika i pripovijedanja. Ova je knjiga stvarno veća od života, kako je to zapisao Miljenko Jergović.

Jedna od najvećih poznavateljica suvremene likovne umjestnosti Vera Horvat Pintarić u Tradiciji i moderni na sebi svojstven, brilijantan i neponovljiv način putuje kroz povijest likovne umjetnosti i otvara nam pogled na međusobne utjecaje velikih umjetnika bez obzira na epohe i razdoblja. Eruditski, bez podilaženja općem ukusu, prolazeći kroz pisma, bilješke i intervjue umjetnika, a prije svega ozbiljno, s okom za skrivene i manje vidljive detalje, Vera Horvat Pintarić otvara nove vidike u knjizi koaj će bez sumnje promijeniti pogled na likovnu umjetnost i način na koji se o njoj uči.

Ljudi sa sjeverne polutke mislili su da crni labudovi ne postoje, a onda su se pojavili, naravno, na južnoj polutci Zemljine kugle. Crni labud je za Nassima Nicholasa Taleba simbol, onaj ključni događaj, pojava ili misao koja je u stanju promijeniti do tada uvriježena shvaćanja i mišljenja. Taleb u ovoj zanimljivoj knjizi razrađuje svoju teoriju o "crnom labudu", o tome koliko ih ima i kako oni mijenjaju tijek povijesti ili pojedinca. Crnog je labuda teško predvidjeti, ali nije nemoguće, no kada se pojavi, više ništa nije kao što je bilo do tada. Talebova knjiga jedna je od onih koje nas tjeraju da svijet oko sebe gledamo širom otvorenih očiju.

Rijetko kada se novi prijevod neke knjige, nekog klasika, čekao ovoliko dugo, čak više od četrdeset godina. Musilov Čovjek bez osobina jedna je od knjiga koje su obilježile književnost, filozofiju i umjetnost dvadesetog stoljeća. Kroz čovjeka bez osobina Ulricha i Beč s početka dvadesetog stoljeća Musil je genijalno najavio cijelo dvadeseto stoljeće, sve njegove dvojebe i proturječnosti. Ironičan, profinjen, pametan Musilov junak i njegovi svakodnevni, naizgled beznačajni doživljaji pokazuju kako književnost iznova gradi i stvara svjetove, kako ih opisuje bolje negoli bilo koja povijest i kako veliki romani, a Čovjek bez osobina to bez sumnje jest, nikada nisu dovoljno ni do kraja pročitani.

Uspon novca povjesničara Nialla Fergusona privlači prije svega neodoljivom temom: riječ je o novcu, ljudskom izumu koji najbolje oslikava pravu čovjekovu prirodu. Ferguson prati povijest novca, njegove mijene i oblike. Ova knjiga na sažet, jasan i razumljiv način govori o svim manifestacijama financija i financijskog tržišta, o nastanku banaka, burzi, o njihovim slomovima, o tome što nam novac predstavlja. Povijest čovječanstva gledana iz perspektive povijesti novca paralelna je i jednako uzbudljiva, ako ne i napetija, od one koju učimo u školama uglavnom kroz povijest ratovanja.